USKRSNA IZLOŽBA 2015


Sarajevo, 27.3.2015. godine

Izložba ULU Napredak povodom Uskrsa

Udruženje likovnih umjetnika HKD Napredak i ove godine obilježava svoje uskrsne blagdane tradicionalnom izložbom. Izložba je otvorena 27.3. u 19h u Maloj galeriji crkve Sv. Ante na Bistriku. Na Uskrsnoj izložbi članova i članica ULU HKD Napredak je predstavljeno 40 umjetnika sa 57 radova od toga 55 slika i 2 skulpture.

Sudionici izložbe su:

1. Arnautović, Šefik 2. Atagić, Karolina 3. Bandur, Ileana Maja 4. Bilić, Ljubinka 5. Brat Brajnović, Bariša 6. Bukša, Josipa 7. Dugandžić, Sekula 8. Galijašević, Nihada 9. Gavrić, Stijepo 10. Gorčić, Džana 11. Hočevar, Miroslav 12. Jasak, Ilonka 13. Karaman Pašić, Džejlana 14. Karamehmedović, Sadeta 15. Karkin, Dika 16. Kaurin, Miroslava Mima 17. Knežević, Siniša 18. Kostić, Snježana 19. Maksimović, Slavko 20. Marić, Ljiljana 21. Martinović, Anto 22. Masal, Mirsada 23. Matić-Žilić, Katarina 24. Matla, Nada 25. Mesihović, Mikica 26. Milošević, Saida 27. Mladenović, Mira 28. Mustafić, Hiba 29. Nuhić, Amira 30. Pilj, Miroslav 31. Ribičić, Ivana 32. Rupar, Marija 33. Sprečkić, Lada 34. Šćerbe Haupt, Božidarka 35. Šišić, Nedim 36. Šorn, Hajrija 37. Terzić, Ilonka 38. Vlašić, Nina 39. Vilić, Alma 40. Zeneli, Fazileta.

Izložene radove možete pogledati na našoj Facebook stranici.



Uskrsna izložba 2015

TRADICIONALNA USKRSNA IZLOŽBA ČLANICA I ČLANOVA ULU NAPREDAK 2015

Od pamtivijeka se iznova spoznaje da postoji neobično izražena potreba da se ljudsko postojanje, emocija ili vjera iskažu putem likovnog izražaja s ciljem da upravo ta estetska forma ostane i postoji i onda kada bivstvo u ovoj dimenziji prestaje. Tako i ovaj put, u prazničnom duhu i sa prazničnom vedrinom, Mala galerija crkve sv. Ante uspjela je prikazati svestranost i raznolikost tehnika – od akrila, ulja, akvarela, preko kolaža i kombiniranih tehnika, do skulpture – sve to inkorporirano u ovogodišnju kolektivnu Uskrsnu izložbu članica i članova ULU Napredak.
Svoja djela predstavili su sljedeći autori: Alma Vilić, Amira Nuhić, Anto Martinović, Božidarka Šćerbe Haupt, brat Bariša, Dika Karkin, Džana Gorčić, Džejlana Karaman Pašić, Fazileta Zeneli, Hajrija Šorn, Hiba Mustafić, Ilonka Jasak, Ilonka Terzić, Ivana Ribičić, Josipa Bukša, Karolina Atagić, Katarina Matić – Zilić, Lada Sprečkić, Ladislav Slavko Maksimović, Ljiljana Marić, Ljubinka Bilić, Ileana Bandur, Marija Rupar, Mikica Mesihović, Mira Mladenović, Miroslav Hočevar, Miroslav Pilj, Miroslava Kaurin, Mirsada Masal, Nada Matla, Nedim Šišić, Nihada Galijašević, Nina Vlašić, Sadeta Karamehmedović, Saida Milošević, Šefik Arnautović, Sekula Dugandžić, Siniša Knežević, Snježana Kostić i Stijepo Gavrić.
U raznolikosti motiva najčešće se daju uočiti pejzažni prikazi, obilje floralnih i biljnih motiva, pokoji životinjski prikaz i mrtva priroda, te sakralna tematika – sveti likovi ili biblijski događaji. No svi ovi motivi, odnosno načini njihove realizacije podređeni su samom umjetnikovom izražaju ili pečetu – njegovoj tehnici i koloritu, načinu oblikovanja ili modelovanja, oslikavanja ili ocrtavanja, toj kreativnoj komponenti koja čini da se svako pojedinačno djelo izdvaja iz mnoštva kojeg sačinjava.
Svoje je seoske krajolike u spokoju koji proizilazi iz harmoničnog odnosa boja, toplih i hladnijih tonova, u likovnu formu utjelovio Sekula Dugandžić u tehnici ulje na platnu. Ovakvi i slični motivi sa prizvukom mira kojeg nudi priroda jesu najzastupljeniji. Tako su se prikazom ljeta na ovogodišnjoj izložbi predstavile Katarina Matić – Zilić i Ilonka Jasak. Zimsku idilu pronalazimo kod Ljiljane Marić i Ljubinke Bilić, jesenju elegiju boja kod Mikice Mesihović a o ljepoti i darovitosti prirode svjedoče djela Miroslava Hočevara i Mire Mladenović. Na vlo osoben način, poigravanjem tehnikom u kojoj djeluju, u ovoj skupini raznolikosti i darovitosti svoje mjesto pronalaze Nada Matla i Šefik Arnautović. Krajolike prirode, te fragmente beskrajnog prostranstva uhvaćene u datom trenutku – u magli, u kretnji i protoku donese Džana Gorčić, Fazileta Zeneli i Hajrija Šorn.
Ne oskudijevaju ni gradske vedute poput onih kod Džejlane Karaman Pašić - geometrijski i poliperspektivni, zatim „Latinska ćuprija“ Božidarke Šćerbe Haupt, fragmenti bijelog kamena što sačinjavaju objekte, ulice i gradove Nine Vlašić i Sadete Karamehmedović ili mostovi, te spone između ljudi Mirsade Masal, Nedima Šišića i Marije Rupar.
Na pejzažne prikaze, kao po nekom unaprijed datom mehanizmu percepcije, nadovezujemo one floralne ili biljne motive poput „Ljiljani“ i „Suncokreti“, oba u akvarelu Alme Vilić, fragmente cvjetnih polja vedrog i smjelog kolorita Hibe Mustafić, te cvjetne i biljne prikaze kroz elemente mrtve prirode Amire Nuhić, Dike Karkin, Siniše Knežević, Snježane Kostić, Saide Milošević i Lade Sprečkić. A da ne nedostaje životinjskih prikaza sasvim spontano pobrinula se Nihada Galijašević – njeni konji, u maniru realizma, bilo u mirovanju ili u dinamičnom trku kao da su izvajani i sve nam se čini da će da izađu iz slikarske plohe. Neobičnost u formi i njenim elementima pokazuju djela Ante Martinovića i Ivane Ribičić. Miroslava Kaurin na specifičan način tretira slikarsku plohe koristeći upravo guste namaze kista, dok Josipa Bukša formu podređuje tehnici u kojoj stvara.
Prikazi procesija, biblijski likovi i sveti događaji pridonose onom prazničnom duhu u ime kojeg i zbog kojeg se jedinstvo stapa u mnoštvo. Svetost Križnog puta i postaje Isusovih muka prikazuju brat Bariša, Ilonka Terzić a u kombiniranoj tehnici i Karolina Atagić. Ladislav Slavko Maksimović dijeli plohu na tri dijela – u jednom se smjestio prikaz Raspela, potom Posljedna večeru Isusa sa apostolima, a u trećem temelj vjerovanja - scena Uskrsnuća, čime ovaj triptih kao i „Molitva“ Miroslava Pilja pozivaju na poniznost i zahvalnost.
I ovogodišnja izložba kao i sve prethodne nudi različite umjetničke oblike i estetske forme. Tako se u skulpturi, kao smjeloj formi modelovanja i oblikovanja, predstavljaju Stijepo Gavrić i Ileana Bandur.
U okviru tradicionalne Uskrsne izložbe ULU Napredak predstavljeno je ukupno 57 djela, nastala od strane 40 različitih umjetnika. Svi oni svjedoče i opominju da je samo čovjek prolazan no ono što iza njega ostaju jesu njegova djela – u konkretnom slučaju, njegova umjetnost, njegovo nastojanje da vlastitu emociju iznjedri u neku konkretnu vizualnu formu.

Sarajevo, 19. III 2015. godine
Alma Mešić,
magistrica historije umjetnosti i bibliotekarstva